Probiotički jogurt pomaže u liječenju depresije
Probiotički jogurt je poznat kao odlično sredstvo za očuvanje zdravlja crijevne flore, ali irski naučnici tvrde da takođe može pomoći i u liječenju depresije.
Novo istraživanje je pokazalo da bakterije u crijevima imaju direktan uticaj na mozak miševa, pa se smatra da to može imati sličnu vezu i kod ljudi, prenosi “Daily Mail”.
Ako je ljudski mozak pod sličnim uticajem, naučnici vjeruju da bi se zahvaljujući ovoj vezi, mogao uspostaviti niz novih načina za liječenje depresije i anksioznih poremećaja.
Crijevni poremećaji se dovode u vezu sa psihijatrijskim poremećajima kod neke osobe,koji su se desili ranije, što je navelo stručnjake da dalje proučavaju tu vezu.
Prilikom vršenja eksperimenata na miševima, naučnici su ih hranili sa bujonom koji sadrži probiotike “Lactobacillus rhamnosus JB-“1 (vrsta korisnih bakterija koja prirodno živi u ljudskom probavnom sistemu).
Miševi koji su hranjeni bujonom u koji su dodati probiotici, pokazivali su mnogo manje znakova stresa, tjeskobe i depresije, za razliku od onih glodara koji su hranjeni običnim bujonom.
Oni su stavljeni u stresne situacije, tako na primjer, što su postavljeni u lavirint. Pokazalo se da oni miševi koji su jeli bujon u koji su dodate korisne bakterije “Lactobacillus rhamnosus JB-1”, su proizvodili niže nivoe hormona stresa kortikosterona.
DŽon Krian, specijalista nauropsihijatar i jedan od članova istraživačkog tima na Univerzitetskom koledžu Kork u Irskoj, je rekao za časopis “Live Science”:
“Zahvaljujući uticaju korisnih crijevnih bakterija, možemo imati vrlo snažan i prilično širok spektar efekata na hemizam mozga i ponašanje. Bez pretjerivanja, ovo otkriće otvara vrata za razvoj novih vrsta terapija za liječenje psihijatrijskih poremećaja, ciljano djelujući na crijeva. Tako da pacijenti mogu uzeti jogurt u koji je dodat probiotik, umjesto antidepresiva.”
Međutim, on je takođe naglasio da ljudi koji pate od depresije ne mogu jednostavno kupovati bilo koje vrste jogurta u svom lokalnom supermarketu, jer njegova efikasnost ovisi o vrsti probiotika koji mu je dodat.
DŽon Krian je optimističan I kaže da ako se ovo otkriće bude dalje unaprijeđivalo, probiotici će se sve više koristiti u terapiji zbog toga što daju mnogo manje štetnih nus pojava, u odnosu na ostale anti-anksiozne lijekove, kao što je valium.
On je takođe dodao da, uprkos uspješnom testiranja na miševima , predstoji još mnogo toga da se uradi , prije nego što se zvanično počne sa primjenom probiotika u liječenju depresije kod ljudi.
Irski naučnici su objavili rezultate ove studije u zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
Izvor: DailyMail
Ako je ljudski mozak pod sličnim uticajem, naučnici vjeruju da bi se zahvaljujući ovoj vezi, mogao uspostaviti niz novih načina za liječenje depresije i anksioznih poremećaja.
Crijevni poremećaji se dovode u vezu sa psihijatrijskim poremećajima kod neke osobe,koji su se desili ranije, što je navelo stručnjake da dalje proučavaju tu vezu.
Prilikom vršenja eksperimenata na miševima, naučnici su ih hranili sa bujonom koji sadrži probiotike “Lactobacillus rhamnosus JB-“1 (vrsta korisnih bakterija koja prirodno živi u ljudskom probavnom sistemu).
Miševi koji su hranjeni bujonom u koji su dodati probiotici, pokazivali su mnogo manje znakova stresa, tjeskobe i depresije, za razliku od onih glodara koji su hranjeni običnim bujonom.
Oni su stavljeni u stresne situacije, tako na primjer, što su postavljeni u lavirint. Pokazalo se da oni miševi koji su jeli bujon u koji su dodate korisne bakterije “Lactobacillus rhamnosus JB-1”, su proizvodili niže nivoe hormona stresa kortikosterona.
DŽon Krian, specijalista nauropsihijatar i jedan od članova istraživačkog tima na Univerzitetskom koledžu Kork u Irskoj, je rekao za časopis “Live Science”:
“Zahvaljujući uticaju korisnih crijevnih bakterija, možemo imati vrlo snažan i prilično širok spektar efekata na hemizam mozga i ponašanje. Bez pretjerivanja, ovo otkriće otvara vrata za razvoj novih vrsta terapija za liječenje psihijatrijskih poremećaja, ciljano djelujući na crijeva. Tako da pacijenti mogu uzeti jogurt u koji je dodat probiotik, umjesto antidepresiva.”
Međutim, on je takođe naglasio da ljudi koji pate od depresije ne mogu jednostavno kupovati bilo koje vrste jogurta u svom lokalnom supermarketu, jer njegova efikasnost ovisi o vrsti probiotika koji mu je dodat.
DŽon Krian je optimističan I kaže da ako se ovo otkriće bude dalje unaprijeđivalo, probiotici će se sve više koristiti u terapiji zbog toga što daju mnogo manje štetnih nus pojava, u odnosu na ostale anti-anksiozne lijekove, kao što je valium.
On je takođe dodao da, uprkos uspješnom testiranja na miševima , predstoji još mnogo toga da se uradi , prije nego što se zvanično počne sa primjenom probiotika u liječenju depresije kod ljudi.
Irski naučnici su objavili rezultate ove studije u zborniku radova Nacionalne akademije nauka.
Izvor: DailyMail